+385 (0)1 5005 970
U razvijenim zemljama oko 20% stanovništva ima neki poremećaj sluha, a njih od prilike 3% nosi slušni aparat. Dok je nekada glavni uzrok nagluhosti bila bakterijska upala uha i njezine posljedice, suvremen način života dovodi do raznih metaboličkih i toksičnih oštećenja uha, povezanih s općenitim starenjem stanovništva, izloženosti stresu, buci i ostalim vanjskim, ali i nasljednim faktorima. U međuvremenu, nagluhost više nije problem samo starijeg stanovništva, tzv. prezbiakuzija, već sve većeg broja mlađih osoba što predstavlja socioekonomski problem.
Upravo iz tog razloga izuzetno je važno na vrijeme prepoznati uzroke nagluhosti i rano započeti s liječenjem. Primjerice, kod iznenadnog gubitka sluha koji je često prećen šumom u uhu, o težini oštećenja i šansama za eventualni oporavak odlučuju prva 24 sata, a svako kašnjenje smanjuje uspješnost liječenja. Kirurgija uha je i danas metoda izbora u liječenju nagluhosti čiji se uzrok nalazi u području vanjskog ili srednjeg uha.
Prirođene anomalije uške i zvukovoda, perforacija bubnjića, kronična upala, otoskleroza, koštano suženje zvukovoda, tumori uha - sve su to bolesti koje se uspješno liječe operacijom i poboljšavaju sluh. Ukoliko je poremećena funkcija lanca slušnih košćica u srednjem uhu, suvremeni implantati na bazi titana, zamjenjuju njihovu funkciju i provode sluh prema pužnici.
Značajan napredak u poboljšanju kvalitete sluha omogućili su nevidljivi slušni aparati koji se implantiraju pod kožu u srednje uho. Njihove prednosti nisu samo u estetskom smislu, već u činjenici da omogućavaju prenošenje zvuka direktno u unutarnje uho i na taj način poboljšavaju sluh kod pacijenata kod kojih operacija i klasični slušni aparati više ne mogu pomoći. Suvremeni digitalni slušni aparati, koji se nose u zvukovodu ili iza uha, i dalje su dobro rješenje za većinu blagih i srednje izraženih nagluhosti, a pacijenti trebaju izabrati one firme koje nude najbolju podršku u postupku izbora, testiranja i podešavanja aparata. Zahvaljujući senzacionalnom uspjehu umjetne pužnice – kohlearne implantacije – i potpuna gluhoća više nije nerješiv problem i trajan hendikep niti za novorođenče niti za odraslu osobu koja tijekom života izgubi sluh. Dugoročno dobri rezultati s umjetnom pužnicom pomaknuli su granice indikacije tako da se osim gluhih osoba implantiraju i osobe s ostacima sluha, a sve češće se implantacije rade obostrano.
Statistički gledano, godišnje se u Hrvatskoj očekuje barem 60 novih slučajeva tumora na slušnom živcu. U stvarnosti otkrije ih se mnogo manje, što ukazuje na potrebu bolje dijagnostike. Kod svake jednostrane perceptivne nagluhosti potrebno je putem magnetske rezonancije mozga isključiti postojanje tumora slušnog živca. Samo na taj način moguće je otkriti tumore u ranoj fazi, što onda omogućuje poštedno liječenje, pa čak i očuvanje sluha.
